Intenzivan razvoj vida kod dece
Intenzivan razvoj vida traje do kraja 7. godine života. Ovo je ključan period za lečenje bolesti oka, kako bi se omogućio normalan razvoj dečjeg oka i vida.
Kada treba odvesti dete na očni pregled?
Oftalmološki pregled deteta jedan je od najvažnijih koji treba obaviti do 2. godine života. Kod prevremeno rođene dece, prvi pregled treba obaviti do 6. meseca života. Ukoliko postoji pozitivna porodična anamneza po pitanju slabovidosti i ukoliko se uoči skretanje oka, prvi pregled treba obaviti do 1. godine života.
Sledeći obavezan preventivni oftalmološki pregled treba obaviti kada dete napuni 4 godine i pre polaska u školu.
Kako izgleda dečiji očni pregled?
Oftalmološki pregled deteta traje do 2h i obuhvata:
Određivanje vidne oštrine na blizinu i daljinu
Kod malih beba upotrebljavaju se posebne kartice s uzorkom uz pomoć kojih se utvrđuje koja veličina uzorka izaziva bebinu pažnju, a zatim se rezultat upoređuje s tablicama propisanima za starosnu dob.
Za decu predškolskog uzrasta upotrebljavaju se sličice (Lea simboli) koje su napravljene po jednakim propisima kao slova za odrasle. Za što bolji uvid u stanje oštrine vida potrebno je dete ispitati kako prepoznaje sličice na blizinu i na daljinu. Za decu školskog uzrasta koriste se tablice slova kao i za odrasle.
Testove za strabizam i stereovid
Uzimanje ortoptičkog statusa služi za proveru položaja i uredne pokretljivosti, kao i saradnje između oba oka. U ovom delu pregleda utvrđuje se vrsta i meri se veličina strabizma, utvrđuju se poremećaji binokularnog vida, slabovidost (lenjo oko), kao i nistagmus (titranje očiju).
Utvrđuje se i razvijenost stereovida (3D vida) uz pomoć stereotestova (test Titmus, test Lang). Kod dece ili odraslih koji imaju nistagmus u ovom delu pregleda obavljaju se potrebna dodatna merenja.
Širenje zenica i određivanje objektivne dioptrije
Zbog jake prilagodljivosti dečjeg oka koje ponekad s lakoćom prikrije i veće dioptrije, neophodno je proširiti zenice kapanjem kapi u nekoliko navrata (ukupno 1h).
Preporučljivo je kod kuće pripremiti dete na to da će se u oči kapati kapljice i da će nakon pregleda mutnije videti (od nekoliko sati do dan).
Nakon što su zenice potpuno proširene, radi se objektivno određivanje dioptrije – skijaskopiranje. To je važno za otkrivanje skrivene dioptrije ili drugih poremećaja vida i određivanje odgovarajućih naočara. Objektivna dioptrija može se odrediti i kod najmanje dece jer za to nije potrebna saradnja deteta.
Kompletan pregled prednjeg i zadnjeg dela oka
Najčešće bolesti oka kod dece
Strabizam (razrokost) je poremećaj položaja ili pokretljivosti očiju kod kojeg oba oka nemaju zajednički smer gledanja ili je ograničena pokretljivost jednog oka. Kod dece je strabizam najčešće urođen ili se razvija u ranoj dobi, ali može nastati i kod povreda i različitih bolesti. Najčešće oko stoji prema unutra (esotropia) ili prema spolja (egzotropija), a ređe vertikalno. Često je povezan s drugim poremećajima vida.
Lečenje zavisi od vrste strabizma, stepena izraženosti i starosti deteta: adekvatno određivanje dioptrije, zatvaranje (okluzija) boljeg oka ili operacija.
Katarakta kod dece može biti urođena. Ako se ne ukloni rano, vid se neće razviti. Potrebna je hitna operacija.
Suzenje oka može biti posledica infekcije ili neotvaranja kanala između oka i nosa. Najčešće se spontano reši do 1. godine života.
- Kod 90% dece kanalić se spontano otvori tokom prve godine života.
- Kod manjeg broja dece potreban je zahvat sondom u opštoj anesteziji.
- U retkim slučajevima ugrađuje se silikonska cevčica koja ostaje 6 meseci.
Ukoliko je vid oslabljen samo na jednom oku, dete se nesvesno koristi boljim okom dok slabije oko zapostavlja. To dovodi do razvoja slabovidosti (ambliopije).
Ako se to dogodi u ranom uzrastu, vid može ostati trajno slab. Rizik je veći ako postoji sličan problem u porodici.
Lečenje slabovidosti (okluzija)
Kada se otkrije slabovido oko, potrebno je detetu dati naočare i sprovesti zatvaranje (okluziju) zdravog oka. Period zatvaranja varira od 1–6h dnevno. Flaster (okluder) se stavlja preko oka, a ne na naočare. Efekat je veći ako dete crta, čita ili se igra.
Deca se često opiru nošenju flastera, naročito ako loše vide na slabijem oku. Potrebno je strpljenje i upornost da se postigne efekat.
Što se ranije otkrije, veća je uspešnost izlečenja. Ako se ne leči, vid neće nikada povratiti dobar kvalitet, što kasnije utiče i na izbor zanimanja.
Diplome za hrabrost