Očni pregled

Opšti oftalmološki pregled

Opšti oftalmološki pregled obavlja lekar specijalista oftalmologije, uz asistenciju medicinske sestre – tehničara. Osnovni oftalmološki pregled traje do 60 minuta i u potpunosti je komforan, siguran i bezbolan za pacijenta.

Šta obuhvata kompletan oftalmološki pregled?

Osnovni (opšti) oftalmološki pregled počinje razgovorom sa pacijentom (uzimanjem anamneze) o tegobama koje pacijent oseća, prethodnim oboljenjima i drugim značajnim pitanjima. Nakon uzimanja anamneze pristupa se vršenju pregleda koji obuhvata:

Određivanje vidne oštrine na blizinu i daljinu

Očni pregled započinje proverom dioptrije na uske zenice pomoću uređaja koji se zove automatski keratorefraktometar. Ukoliko postoji potreba, nalaz se dopunjuje kornealnom topografijom, kojom dobijamo detaljne mape rožnjače, njenu prelomnu moć i eventualne abnormalnosti (nepravilnosti).

Kod subjektivnog određivanja dioptrije pacijent čita slova ili brojeve (deca gledaju sličice) sa vizus table (optotipa), a lekar sfernim (u slučaju kratkovidosti i dalekovidosti) ili cilindričnim sočivima (kod astigmatizma) vrši korekciju dioptrije, odnosno kratkovidosti, dalekovidosti ili astigmatizma.

Kod dece i mladih osoba zbog procesa akomodacije, odnosno pojačane prelomne moći sočiva, pregled se vrši u tzv. cikloplegiji tj. na “široke zenice“, gde kapima vršimo paralizu cilijarnog mišića i onemogućavamo akomodaciju sočiva, kako bismo odredili tačnu vrednost refrakcione anomalije (dioptrije). 

Pregled prednjeg dela oka

Prednji segment oka obuhvata: rožnjaču, konjuktivu, beonjaču, dužicu, prednju očnu komoru, sočivo i prednji deo staklastog tela. Pomoću uređaja koji se zove biomikroskop, oftalmolog osvetljava i pod velikim uveličanjem pregleda svaki deo prednjeg segmenta oka.

Pregled očnog dna

Očno dno je unutrašnji deo oka koji se nalazi iza sočiva. Ovaj deo očnog pregleda se najpotpunije i najadekvatnije izvodi na široke zenice. Podrazumeva pregled mrežnjače (unutrašnje opne očne jabučice) sa njenim strukturama: papilom (glavom optičkog živca), makulom (žutom mrljom) i krvnim sudovima.

Poseban značaj ima kod dijabetičara, osoba sa visokim krvnim pritiskom i kratkovidih osoba, kod kojih su redovni pregledi neophodni, kako bi se bolesti očnog dna mogle na vreme dijagnostikovati i lečiti.

Merenje očnog pritiska 

Pre merenja očnog pritiska, površina oka se anestezira kapima i na nju se prislanja aplanacioni tonometar, koji pokazuje vrednosti očnog pritiska. Normalne vrednosti se kreću u rasponu od 10-20mmHg.

Ukoliko je oko zdravo i pacijent ima refrakcionu anomaliju (dioptriju), na ovom pregledu se prepisuje odgovarajuća optička korekcija (naočare ili kontaktna sočiva).

Važnost pravovremenog i sveobuhvatnog očnog pregleda ogleda se u mogućnosti da se u ranoj fazi otkriju određene očne bolesti koje mogu ali ne moraju biti praćene vidljivim simptomima, pa ih pacijent i ne primećuje (katarakta, glaukom, dijabetesna retinopatija, senilna degeneracija žute mrlje itd.), a čije rano dijagnostikovanje i adekvatna terapija predstavljaju preduslov za uspešno lečenje. U tom slučaju se pacijentu daje preporuka za dalje lečenje i po potrebi se upućuje lekaru specijalisti za dato oboljenje.