Pojam i podela 

Kontaktna sočiva se danas izrađuju od različitih materijala i predstavljaju jedan od mogućih načina korigovanja dioptrije. Postavljaju se direktno na oči i postaju sastavni deo prelomnog aparata oka.  Sam naziv kontaktna sočiva je pogrešan, prikladniji bi bio plivajuća sočiva, jer su uronjena u suze.  Postoje različite vrste kontaktnih sočiva. Najpoznatija klasifikacija kontaktnih sočiva je ona po vrsti materijala od kojih su napravljena: 

•    Tvrda gas nepropusna
•    Tvrda gas propusna
•    Meka
•    Hibridna

  Tvrda gas propusna sociva   Tvrda i meka kontaktna sociva

Komplikacije nošenja 

Postoje brojne potencijalne komplikacije  nošenja kontaktnih sočiva koje se mogu javiti kao neminovnost dugogodišnjeg nošenja, loše biokompatibilnosti (podnošenje materijala od koga je sočivo napravljeno), ili kao posledica nepridržavanja režima nošenja i održavanja.

Komplikacije kod nošenja mekih kontaktnih sočiva su češće nego kod tvrdih sočiva. Meka sočiva, zavisno od svog sastava, imaju različit procenat vode i u različitoj meri propuštaju kiseonik.  Ona su teža za održavanje od tvrdih sočiva. Ako se nose duže vremena, pogotovo neprekidno (naročito i noću i danju), mogu izazvati komplikacije na rožnjači, upale konjuktive (površne sluznice oka), kao i druge ređe komplikacije na oku.

Najčešća komplikacija je formiranje vaskularizacije rožnjače, kada dolazi do urastanja malih krvnih sudova sa periferije rožnjače koja po pravilu nema krvne sudove. Ovo je posledica nedostatka kiseonika, koji ima izuzetan značaj u ishrani rožnjače. Takođe može doći i do promene u smislu umanjenja prozirnosti rožnjače, koje može biti posledica nakupljenja tečnosti (otoka) ili manjih i većih infiltrata, kojih može biti svega nekoliko do difuzne zahvaćenosti cele rožnjače.

Među ozbiljnije komplikacije spadaju upale rožnjače. Ako je uzrok upale rožnjače bakterija pseudomonas ili acanthameba, onda posledice po oko mogu biti veoma ozbiljne i praćene čak i veoma teškim oštećenjima vida.

Jedna od mogućih promena je i tzv. gigantski papilarni konjunktivitis, gde konjunktiva oka postaje crvena i neravna, i ima izgled “kaldrme”, za razliku od zdrave konjunktive koja je glatka, sjajna i prozirna. Ponekad usled iritacije može doći i do blagog otoka i spuštanja gornjeg očnog kapka (ptoze).

Kontaktna sočiva

Postoje i brojne druge komplikacije uzrokovane alergijskim reakcijama i nepodnošenjem samog materijala od koga je načinjeno sočivo ili tečnosti za čuvanje i čišćenje sočiva, kao i nakupljanjem raznih naslaga na sočivu. Takođe moguća su i fizička oštećanja sočiva, što može izazvati razna oštećenja rožnjače i vežnjače.

Dugogodišnjim nošenjem kontaktnih sočiva narušava se kvalitet suznog filma, koji ima ulogu da prelama svetlo, hrani i čisti površinu oka, što može imati za posledicu promene vida i razvoj sindroma suvog oka. Simptomi suvoga oka su najčešće crvenilo, osećaj stranog tela, pojačana sekrecija, povremene smetnje vida, naročito pri radu, pogotovo radu na kompjuteru, što sve zajedno može izazvati intoleranciju na kontaktna sočiva.

U slučaju bilo kakvih subjektivnih smetnji potrebno je da se svaki nosilac kontaktnih sočiva obrati svom oftalmologu, kako bi se na vreme postavila dijagnoza i izvršilo pravovremeno lečenje, čime će se prevenirati moguće teže komplikacije.

Mišljenje mnogih oftalmologa je da kontaktna sočiva kompromituju suzni film, kao i ishranu rožnjače čime se narušava i menja njena građa. Time se veći deo prednjeg segmenta oka stavlja u nefiziološke uslove funkcionisanja.

Uzimajući u obzir brojne opsežne stručne studije, koje su ukazale na prethodno opisane i moguće komplikacije, kao i razne neželjene efekte vezane za održavanje higijene i režim nošenja sočiva, treba imati u vidu alternativne načine korigovanja dioptrije koje nam današnja medicina omogućava, kao što su lasersko uklanjanje dioptrije i ugradnja intraokularnih sočiva najrazličitijeg dizajna, što predstavlja trajno, efikasno i savremeno rešenje, koje danas nudi savremena tehnologija.